.jpg)
Kulturno-historijski resursi Džamija u Kraljevoj Sutjesci proglašena je nacionalnim spomenikom od oktobra 2003.godine. Nacionalni spomenik čini džamija i harem sa mezarjem. Prema legendi ovu džamiju je sagradio Mehmed II Osvajač 1463.godine.
Kulturno-historijski resursi Samostan u Kraljevoj Sutjesci, je franjevački samostan u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, u Kraljevoj Sutjesci, općina Kakanj, Bosna i Hercegovina.
.jpg)
Kulturno-historijski resursi Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
.jpg)
Kulturno-historijski resursi Na širem području lokaliteta Ivničko-zagradske gradine nalazi se nekropola stećaka. Do nje se može doći samo pješke, jer je i sama gradina monumentalni spomenik, okomito spušten ka rijeci Zgošći.
.jpg)
Kulturno-historijski resursi Smještena na području naselja Zagrađe i Ivnica, gdje se nekada nalazilo utvrđenje gradina. Pretpostavka je da je to utvrđenje, kao i gotovo sva druga širom Bosne i Hercegovine, nastalo još u prahistorijsko doba te da je egzistiralo do kraja Srednjeg vijeka.
.jpg)
Kulturno-historijski resursi Sagrađen u vrijeme bana Stjepana II.Kotromanića, u prvoj polovini 14.stoljeća. Od vremena kralja Tvrtka I Kotromanića postaje najvažnije stolno mjesto bosanskih vladara u kojem je izdato najviše isprava kraljevske kancelarije. U Sutjesci su izdavali povelje kralj Dabiša (1392 – 1395), kraljica Jelena (1397), Stjepan Ostoja (1399), Tvrtko II (1407.od 1423 do 1443.godine), Stjepan Ostojić (1419) i Stjepan Tomaš (od 1446. do 1457.godine). Na lokalitetu Dvori, izgrađena su tri objekta: Donja palača, Gornja palača i Aneks gornje palače sa gospodarskim objektima. Nacionalni spomenik čini kompleks kraljevskog dvora na lokalitetu Grgurevo i lokalitetu Dvori i pokretno naslijeđe pronađeno na arheološkom području koje se nalazi u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, a koje je popisano u inventarnim knjigama nalaza muzeja.